O psima i mačkama...

O psima i mačkama...

18. travnja 2011.

PSI i MAČKE / Parazitologija / Buhe


Buhe

Buhe su insekti veličine 2-8 mm, tamno smeđe boje, s tijelom podijeljenim na glavu, toraks i abdomen. Nevezano muškog ili ženskog spola sve buhe se hrane krvlju životinja na kojima parazitiraju, ali mogu izdržati i nekoliko mjeseci bez hranjenja. Imaju oči i ticala koja im daju sposobnost detektiranja topline, vibracije, ugljičnog-dioksida, promjena u kretanju zraka, što im omogućuje da u svojoj blizini pronađu potencijalnog domaćina. Nemaju krila ali od tri para nogu imaju značajno povećan treći par što im daje izuzetnu sposobnost skakanja. Postoje usporedbe koje kažu da ubrzanje koje postiže buha koja skače na svog domaćina je ekvivalentno ubrzanju koje postiže space-shatle prilikom polijetanja u svemir.

Svaka vrsta buhe ima svog vrsno specifičnog domaćina ali će nevezano na to parazitirati i na psima i na mačkama.

Na psima i mačkama najčešće pronalazimo Ctenocephalides felis – domaću mačju buha. Iako imenom mačja buha u stvarnosti puno češće parazitira na psima. Pseće buhe Ctenocephalides canis obično nalazimo na psima ali neovisno o imenu također parazitira i na mačkama ali i na ljudima.

Biologija buha

U razvoju buha postoje 4 razvojna stadija: jaje, ličinka (larva), pupa (kukuljica) i odrasla buha. Poznavanje biologije i razvojnih stadija buha izuzetno je bitno za uspješno suzbijanje invazije buhama na kućnim ljubimcima i u njihovom okolišu.

Dva dana nakon što se spari s mužjakom ženka buhe polaže jaja. Vrlo često ženka polaže jaja na domaćinu ali buhe ne lijepe jajašca na dlaku nego ona otpadnu s dlake i zadržavaju se u okolišu. Zajedno s jajima ženka izbacuje i značajnu količinu izmeta koji je u osnovi probavljena krv domaćina. Jedan buha u nekoliko mjeseci svog života snese od 400 – 1000 jajačca kojima kontaminira okoliš kućnih ljubimaca.
Nekoliko dana od polaganja jaja ovisno o vanjskim uvjetima iz jaja se izlegu larve koje se hrane organskim detritusom i izmetom koji je ostavila odrasla buha . Prolazeći nekoliko faza razvoja larva se u roku od oko tjedan dana začahuri u stadij pupe. Čahura je ljepljiva pa se omota okolnom prašinom i može se obično pronaći duboko u tepihu ili u ležaju pasa i mačaka. Nakon tjedan dana pupa se razvija u odraslu buhu i izlazi iz čahure u potrazi za novim domaćinom.

Cijeli razvojni ciklus traje oko 18 - 20 dana, iako u nepovoljnim uvjetima buha u stadiju pupe može zaustaviti razvojni ciklus i produžiti cijeli razvoj na gotovo godinu dana.


Simptomi / Dijagnostika

Ugrizi buha ovisno o životinji i broju buha, kod nekih životinja ne stvaraju nikakve probleme dok kod drugih uzrokuju od blage iritacije ili češanja do opsežnog gubitka dlake i alergijske reakcije na slinu buha - Alergija na ubod buha. Alergijski dermatitis uzrokovan ugrizom buha najčešća je alergijska bolest kože pasa i mačaka. Velika invazija buha, osobito kod mladih životinja, može dovesti do opsežne anemije i mogućeg fatalnog ishoda. Osim navedenoga buhe su i prenosioci trakavice Dipylidium caninum

Invazija buha utvrđuje se pronalaskom odraslih buha i/ili njihovog izmeta na životinji. Upotreba gustog češlja za buhe usmjerena prvenstveno na područje oko glave i stražnji dio tijela životinje olakšat će potragu za buhama. Na isto područje potrebno je usmjeriti i potragu za ostatcima izmeta buha.


Kontrola i prevencija

S obzirom na gore navedene podatke o biologiji i razvoju buha jasno je da je prevencija i kontrola broja buha na kućnim ljubimcima i njihovom okolišu dugotrajan i složen postupak. Iako odrasle buhe veći dio života provode na životinji, njihove razvojne oblike (jaja, larve, pupe) nalazimo široko rasprostranjene u okolišu životinja, po raznim dijelovima stana i kuće (u psećim i mačjim ležajevima, u tepisima i tepisonima itd.). Na svaku buhu koju uočite na svom ljubimcu vjerojatno dolazi na tisuću ostalih razvojnih stadija po stanu, kući i dvorištu. Zbog toga svaki temeljit zahvat sa svrhom kontrole ozbiljnije invazije buhama uključuje tretman kako životinje tako i okoliša.

Kontrola invazije buhama u okolišu provodi se mehaničkim uklanjanjem (smatra se da redovitim usisavanjem uklanjamo preko 50 % jajačaca buha iz okoliša) i upotrebom kemijskih sredstava  koja sprečavaju razvoj nezrelih stadija (regulatori rasta - methoprene) u odrasle buhe i uništavaju odrasle buhe (insekticidi ). 

Za redovnu zaštitu životinja od buha najprikladnije je aplicirati neki od preparata produženog djelovanja. Primijetio sam kako kod nas još dosta ljudi voli koristiti Neopitroid prah  i to prvenstveno zbog  njegove cijene,  međutim bitno je naglasiti da iako je prah djelotvoran protiv buha ovaj proizvod nema produženo djelovanje pa bi za trajnu zaštitu životinje ovim preparatom bilo nužno životinju tretirati svakih 2 dana.

Bez obzira koje se sredstvo koristi za tretiranje životinje dobro je znati da još neko vrijeme nakon aplikacija moguće primijetiti pojedine buhe na životinji. Da bi sredstvo uništilo buhu ona mora doći u dodir s aktivnom tvari odnosno antiparazitikom. Također je potrebno prisjetiti se svih razvojnih stadija buha i njihove rasprostranjenosti u okolišu jer nijedno sredstvo ne djeluje na sve razvojne stadije buha. Određeni razvojni oblici dozrijevaju s vremenom i biti će uništeni kada dođu u kontakt s tretiranom životinjom.

Potrebno je nekoliko tjedana ili čak mjeseci (ovisno u stupnju invazije) provođenja sustavnog programa suzbijanja buha na ljubimcu i u okolišu da bi svi razvojni stadiji buha na životinji i u okolišu bili uništeni.

Jednom kada se riješi problem buha, daljnjom redovitom primjenom preparata za suzbijanje i sprječavanje infestacije buhama na životinji umanjuje se mogućnost reinvazije novim buhama.

1 komentar:

  1. Puno novaca je potroseno prije nego mi je tata donio prah da i to isprobamo. Kupili smo stene bordoske doge koja je iza svoje kratke dlake i " viska koze" skrivala pravo leglo buha. Sve smo probali ali jedino je neopitroid pomogao tako da je mojapreporuka jedino to ostalo je bacanje novaca a sve je dosta skupo. Pozzzzz

    OdgovoriIzbriši