PSI i MAČKE / Parazitologija / Krpelji

Krpelji

Krpelji su člankonošci paučnjaci iz reda grinja. Rasprostranjeni su široko u prirodi, osobito u žbunju i niskom raslinju na rubnim šumskim područjima. U našim krajevima obitava 6 vrsta krpelja, a kao paraziti na psima i mačkama javljaju se najčešće Rhipicephalus sanguineus, Dermacentor reticulatus i Ixodes ricinus.

Razvojni ciklus

Razvojni ciklus krpelja sastoji se od 4 razvojna stadija: jaje, larva, nimfa i odrasli krpelj. Svi razvojni stadiji za svoj razvoj trebaju krv zbog čega parazitiraju na toplokrvnim životinjama kao nametnici koji sišu krv.
Krpelji ne skaču i ne lete pa za prelazak na novog domaćina doslovno moraju doći u kontakt s njim, zbog čega se uspinju na visoku travu i nisko raslinje i čekaju dolazak domaćina. Obzirom da mogu osjetit mirise i toplinu, krpelji osjete dolazak prikladnog domaćina, ispruže svoje prednje nožice i zakvače se na životinju u prolazu.
U pravilu svaki razvojni stadij krpelja hrani se jednom (kroz 1-2 tjedna) za vrijeme svake razvojne faze, nakon čega se otpusti s domaćina i skriven u okolišu preobrazi u sljedeći stadij koji onda odlazi na drugog domaćina i hrani se njegovom krvlju kako bi prešao u sljedeći razvojni oblik. Vrijeme potrebno za prijelaz iz jednog stadija u drugi varira ovisno o vrsti krpelja i uvjetima u okolišu.

Krpelj / opasnost za zdravlje pasa i mačaka.

Krpelj na mjestu uboda izaziva reakciju organizma u vidu upale; crveno, natečeno, temperirano područje. Nakon što se odstrani krpelja, može kao posljedica upale doći do promjene pigmentacije na tom mjestu zbog čega se mogu vidjeti sitne tamnije točkice po koži. Isto tako može se na mjestu zaraštanja ubodne ranice pronaći male krastice. Ukoliko je prilikom izvlačenja krpelja rilce ostalo zabodeno u kožu, organizam će ga izbaciti upalnom reakcijom u vidu gnojne pustulice ili se oko rilca (strano tijelo organizmu), kao produkt reaktivne upale, stvori vezivno tkivo i zaostane malo podkožno zadebljanje. Reakcija na navedene promjene ili posljedica češanja i grickanja mjesta koje životinji stvara iritaciju može biti gubitak dlake.

Prilikom uboda krpelji mogu slinom prenositi određene zarazne bolesti, no samo mali broj krpelja nosi uzročnike zaraznih bolesti. Inficirani krpelji obično su ograničeni na određena područja u kojima se pojavljuju žarišta određenih bolesti koje krpelji prenose (babezioza, borelioza, erlihioza). Krpelji se zaraze prilikom hranjenja na domaćinu, a uzročnike određenih bolesti prenose ne samo na slijedećeg domaćina već i na nove generacije krpelja. Zbog toga su krpelji uz prijenosnike bolest još i rezervoari uzročnika određenih infekcija.

Najznačajnija i ujedno najopasnija bolest pasa posredovana krpeljima u ovim našim krajevima je babezioza/piroplazmoza.

Krpelji kod mačaka

Za razliku od pasa, mačke znatno slabije privlače krpelje, zbog čega krpelje puno rjeđe nalazimo na mačkama. Kućne mačke invadirane su krpeljima samo onda ako ih je vlasnik mačke "pokupio" za vrijeme nekog izleta u šumi. Međutim kod mačaka koje se kreću izvan stana potrebno je kao i kod pasa i ljudi poduzeti određene mjere prevencije u onom dijelu godine kada su krpelji aktivniji (proljeće i rano ljeto) i kada je veća šansa invazije krpelja na životinje. Jako je bitno da se preparati namijenjeni samo za pse ne koriste kod mačaka. Određena antiparazitska sredstva koja se koriste u proizvodima namijenjenim psima mogu biti otrovni za mačke. Zato treba pažljivo pročitati i slijediti upute na proizvodu i konzultirati se sa veterinarom.

Odstranjivanje krpelja sa životinje

Za uklanjanje krpelja preporučljivo je koristite za to namijenjenu pincetu, a u nedostatku može poslužiti i obična pinceta.

Jako je bitno da krpelja pažljivo primite pincetom u području glave kako nebi pincetom zgnječili tijelo krpelja i tako oslobodili uzročnike zaraznih bolesti i omogućili njihov dolazak u kontakt s krvlju psa.
Kada ste krpelja primili za glavu jednim odmjerenim pokretom bez previše mrdanja povucite ga u jednom smjeru.

Nakon što je krpelj odstranjen mjesto uboda može se blago dezinficirati alkoholom  Nakon što je krpelj odstranjen na mjestu uboda nerijetko se razvije lokalna upala; crveno, natečeno, temperirano područje. Ovo je reakcija tijela na slinu krpelja i ne mora nužno biti znak da je rilce zaostalo u koži. Da bi smirili iritaciju može se mjesto premazati kremom s kombinacjom antibiotik/kortikosteroid, ali često prođe i više tjedana prije nego se reakcija u potpunosti povuče.
Reakcija na navedene promjene ili posljedica češanja i grickanja mjesta koje životinji stvara iritaciju može biti trajni gubitak dlake u tom području.

Prevencija

Potrebno je naglasiti da nema preparata koji pruža 100% zaštitu. Jako je bitno koristiti preparate u propisanim intervalima, a pored toga redovito pregledavati životinju - osobito nakon boravka izvan kuće. Vlasnike pasa često zanima koju ampulu primijeniti kada je pas po težini na granici između dvije veličine; preporuka je u tom slučaju staviti veću ampulu. Sezona pojačane prisutnosti krpelja u okolišu je proljeće i jesen kada treba posebno voditi brigu o prevenciji. Što prije krpelj bude otkriven i uklonjen manja je šansa da prenese bolest na Vašeg ljubimca. Pažnju treba obratiti na intenzivno češanje i grickanje određenog područja, iritaciju kože, bezvoljnost.

Opasnost za zdravlje ljudi

U Hrvatskoj bolesti koje šumski krpelji mogu prenositi na ljude su: krpeljni meningoencefalitis, borelioza i erlihioza. Ako je krpelj ostao duže na tijelu, mogao je, ako je bio zaražen prenijeti zarazu na čovjeka. Kada nakon uboda krpelja dođe do oboljenja od virusnog meningoencefalitisa, potreban je odlazak u bolnicu. Borelioza Lyme liječi se u početnoj fazi uspješno antibioticima bez potrebe primitka u bolnicu. 

Savjete i odgovore na moguća pitanja vezana za zdravlje ljudi može se potražiti u Epidemiološkoj službi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.