O psima i mačkama...

O psima i mačkama...

17. kolovoza 2011.

Bolesti probavnog sustava / Proljev / Kronični proljev

Kronični proljev

U slučaju kada je proljev dugotrajan ili se često vraća nakon razdoblja sa normalnom oblikovanom stolicom kažemo da životinja ima kronični proljev. Kao i kod akutnog proljeva, ovisno o dijelu crijeva koji je zahvaćen, kronični proljev ćemo kvalificirati kao enteritis ili kolitis, a u slučaju kada promjene zahvate sve dijelove crijeva govorimo o enterokolitisu. Svaki od ovih oblika klinički će se očitovati nekim od gore navedenih simptoma tipičnih za bolesti tog dijela probavnog sustava.
Kao i kod akutnog proljeva u određivanju uzroka proljeva prvo je potrebno isključiti pogreške u prehrani te crijevne parazite (posebno Giardia i Trichuris).

Kada smo isključili sve poznate uzroke proljeva i u situaciji kada životinja ne reagira na uobičajeno liječenje, postoji opravdana sumnju da životinja ima neki oblika UBC-a (upalna bolest crijeva) – u engleskom jeziku koristi se skraćenica IBD (inflammatory bowel disease).

Upalna bolest crijeva UBC (eng. IBD)

UBC je jedan od najčešćih uzroka kroničnog proljeva kod pasa i mačaka. Bolest se očituju trajnim ili povratnim simptomima poremećaja probave. Kao što smo naveli, ukoliko životinja ima kronični proljev i ne reagira na uobičajenu terapiju, a isključili smo sve druge moguće uzroke kroničnog proljeva postoji osnovana sumnja da se radi o UBC-u.

Za UBC je pravilnije reći da se radi o skupini bolesti nego o jednoj bolesti, a u osnovi se radi o kroničnoj upali crijeva nepoznatog uzroka pri kojoj dolazi do pojačane infiltracije upalnih stanica u lamini propriji i submukozi tankog i debelog crijeva.

Podjela UBC-a napravljena je prema tipu upalnih stanica koje prevladavaju u promijenjenom dijelu crijeva. Literatura navodi različite oblike bolesti: limfocitno-plazmocitni enteritis, limfocitno-plazmocitni kolitis, eozinofilni gastroenterokolitis, histiocitni ulcerozni kolitis itd.

Najčešći oblik koji nalazimo kod pasa i mačaka kućnih ljubimaca je limfocitno-plazmocitni enteritis. Najpoznatiji oblik UBC-a kod ljudi je ulcerozni kolitis i Kronova bolest.

Uzrok nastalih promjena je nepoznat, a vjerojatno se radi o poremećenoj imunoregulaciji u probavnom sustavu pri čemu utjecaj mogu imati genetski čimbenici, hrana i lijekovi, mikroorganizmi u crijevima i psihosomatski poremećaji. Poremećena imunoregulacija dovodi do pojačane infiltracije upalnih stanica što za posljedicu ima oštećenja sluznice crijeva i poremećaj apsorpcije.

Klinički se bolest može ovisno o tipu staničnog infiltrata i dijelu crijeva zahvačenog promjenama očitovati: povraćanjem, proljevom, gubitkom tjelesne težine, boli u abdomenu, otežanom evakuacijom izmeta, povećanom količinom sluzi u stolici, krv u stolici. Simptomi bolesti su dugotrajni i u pravilu progradiraju s vremenom.

Klinički nalaz i krvne pretrage nisu dovoljni za postavljanje dijagnoze. Kada je klinička obrada pacijenta isključila druge uzroke kroničnog proljeva i kada imamo postavljenu sumnju na UBC, za potvrdu bolesti i utvrđivanja oblika UBC-a nužno je obaviti endoskopsku pretragu probavnog sustava i uzeti uzorke sluznice (biopsija) za patohistološku pretragu.

Terapija

Nakon što smo histološkom pretragom uzorka potvrdili sumnju na UBC i utvrdili tip bolesti potrebno je procijeniti i intenzitet upalnog procesa kako bi se odredila prikladna terapija i postavila objektivna prognoza.

Terapija se sastoji od dijetalne prehrane i terapije lijekovima kojima nastojimo držati pod kontrolom upalni proces u crijevima. Bolest je kroničnog karaktera i najčešće neizlječiva te je terapija usmjerena više na kontroliranje simptoma nego na izlječenje. Bolest zahtjeva dugotrajno, a često i doživotno uzimanje lijekova te je za dobar rezultat liječenja nužna dobra suradnja i povjerenje između vlasnika životinje i veterinara.

U terapiji bolesti kontrolirana prehrana jednako je bitna kao i terapija lijekovima pa je nužno da vlasnik životinje ozbiljno shvati preporuke veterinara i striktno se drži dogovora oko tipa prehrane.

Osnovna načela kontrolirane prehrane su visokoprobavljivi proteini, prikladan izvor ugljikohidrata, mali udio masti, vitamini, izbjegavati laktozu, hrana bez glutena. Povoljan učinak ima i primjena probiotika i prebiotika u prehrani kao i dodatak omega 3 masnih kiselina iz ribljeg ulja. Za postizanje poboljšanja nužno je poseban režim prehrane provoditi minimalno 6-12 tjedana, a nekada je kontrolirana prehrana potrebna doživotno. Na tržištu postoje gotove veterinarske dijete koje znatno olakšavaju provođenje režima kontrolirane prehrane.

U terapiji UBC-a koristi se više lijekova, a terapija je nužna u svim stanjima u kojima nije došlo do remisije bolesti nakon provođenja kontrolirane prehrane. Terapija je usmjerena na kontroliranje upalnog procesa u sluznici crijeva i može biti dugotrajna pa i doživotna. Dugotrajna primjena protuupalnih lijekova zahtjeva i kontinuirano praćenje pacijenta jer dugotrajna upotreba protuupalni lijekovi mogu izazvati imunosupresiju.

Akutni proljev
Kako se pripremiti za odlazak veterinaru?

Nema komentara:

Objavi komentar