REPRODUKCIJA / PSI / Spolni ciklus kod kuje
Pubertet
U određenoj
životnoj dobi, kada životinja dostigne određeni stupanj rasta i razvoja ona
postaje spolno zrela. Ovaj period u životu životinje u kojem se pod utjecajem
hormona odvija cijeli niz fizioloških i morfoloških promjena nazivamo pubertet.
Kod pasa spolna
zrelost ovisno o pasmini nastupa u dobi između 6. i 24. mjeseca starosti. U
pravilu male pasmine pasa ranije dostižu spolnu zrelost te je tako normalno da
prvo tjeranje kuja malih pasmina ima već sa 6 – 10 mjeseci, dok psi velikih
pasmina sazrijevaju spolno nešto kasnije te se tako prvo tjeranje kod kuja
velikih pasmina može javiti tek u dobi 18 – 20 mjeseci. Ukoliko kuja nije
prošla prvo tjeranje do dobi od 2 godine, neovisno o pasmini ovo se smatra
nenormalnim i treba ustanovitu koja patologija leži u pozadini problema.
Ovdje treba
treba naglasiti kako prvo tjeranje nikako nije i vrijeme kada bi životinju
trebalo prvi puta pariti, ali je svakako vrijeme nakon kojega vlasnik ima
dodatnu odgovornost kako ne bi došlo do neželjenog potomstva. Da li je vrijeme
prije prvog tjeranja pogodnije za kastraciju ili vrijeme nakon prvog tjeranja
stvar je neslaganja među veterinarima i biti će o tome govora kada bude
obrađivana tema kastracije.
Nakon što
kuja prođe pubertet odnosno postane spolno zrela u njenom se organizmu u manje
više pravilnim intervalima dešavaju cikličke promjene koje nazivamo spolni
ciklus. Jednom kada životinja dostigne spolnu zrelost ukoliko se ne pojavi neka
patologija ova spolna aktivnost ostaje očuvana do kraja života jer kod pasa ne postoji nešto slično onome što kod žena
nazivamo menopauza.
Spolni ciklus
Kuje su
monoestrične životinje, što znači da imaju jedan estrus tijekom jedne sezone
parenja koji se može javiti u bilo koje doba godine. Neke druge životinjske
vrste su poliestrične što znači da su ciklički aktivne tijekom cijele godine
dok su neke životinje ciklički aktivne tijekom određene sezone pa kažemo da su
sezonski poliestrične.
Spolni
ciklus kuje sastoji se od četiri faze;
proestrus, estrus, diestrus i anestrus.
Anestrus je period spolne neaktivnosti i
traje različito dugo (oko 3 mjeseca). Za vrijeme trajanja anestrusa životinja
ne pokazuje nikakve karakteristične fizičke promjene ili promjene u
ponašanju. Nakon ovog perioda
neaktivnosti spolni ciklus ponovno započinje s novim proestrusom. U prosjeku
kuje u novi proestrus ulaze svakih 7 mjeseci.
Proestrus je početna faza ciklusa u kojoj
dolazi do porasta aktivnosti reproduktivnog sustava. U ovoj fazi ciklusa na
jajniku dolazi do sazrijevanja folikula koji luče estrogene koji su odgovorni
za pojavu vanjskih znakova odnosno početak „tjeranja“. U ovoj fazi ciklusa kuja
postaje atraktivna mužjacima ali im ne odzvoljava parenje. Stidnica postaje
edematozna i pojavljuje se i serosangvinozni
(krvavi) iscjedak. Ovaj iscjedak
dolazi iz maternice te iako ga vlasnici kuja često tako nazivaju on nije isto
što i menstruacija kod žena. U prosjeku proestrus traje 9 dana (moguće 1 – 27
dana).
Kao što je
navedeno proestrus se očituje vanjskim znakovima koje onda smatramo i početkom „tjeranja“ kuja, međutim ono što
nazivamo tjeranjem u osnovi se sastoji od dvije faze spolnog ciklusa;
proestrusa i estrusa.
Estrus je druga faza spolnog ciklusa i
slijedi odmah nakon proestrusa. Ovo je faza ciklusa u kojoj kuja postaje
spremna za parenje i prihvača mužjake. Stidnica je i dalje edematozna, mekane
konzistencije, iscjedak se smanjuje i postaje manje krvav. Ovulacija (pucanje folikula i izlazak jajne stanice)
kod kuja nastupa spontano za vrijeme estrusa – obično 2. dan estrusa. U
prosjeku estrus traje 9 dana ( moguće 4 - 24 dana).
Diestrus je slijedeća faza ciklusa tijekom
koje kuja odbija daljnje parenje i postaje manje atraktivna mužjacima. Edem
stidnice postepeno opada i gubi se iscjedak. Ovo je vrijeme u kojem je
progesteron dominantni spolni hormon. Proizvodi ga žuto tijelo koje se nakon
ovulacije formiralo na mjestu puknuća Graafovog folikula. Progesteron je hormon
koji je od presudne važnosti za pripremu i održavanje graviditeta (ukoliko je
došlo do oplodnje u vrijeme nakon ovulacije). Period aktivnosti žutog tijela
naziva se još i lutealna faza ciklusa.
Kod večine
vrsta postoji mehanizam kojim organizam majke prepoznaje graviditet, tako da
kod životinja koje nisu ostale gravidne dolazi do prekida ove faze ciklusa
razgradnjom žutog tijela i povratkom u proestrus i estrusa. Kod kuja ne postoji
ovakav mehanizam već svaka kuja nakon estrusa prolazi dugu fazu diestrusa i
dominacije progesterona neovisno o tome koliko je uspješno bilo parenje odnosno
jeli kuja ostala gravidna ili nije. Diestrus u prosjeku traje oko 60 dana
(56-58 dana kod gravidnih kuja i 60-100 dana kod negravidnih)
Ovakav
hormonalni status kod negravidnih kuja kao posljedica dugotrajne izloženosti
progesteronu stvara sklonost razvoju pijometre. Ako se pijometra na vrijeme ne
prepozna i liječi, stanje postaje fatalno zbog čega je medicinski opravdano kod
svih kuja koje nisu namjenjene daljnjem uzgoju izvršiti ovarijohisterektomiju (kirurško uklanjanje jajnika i maternice).
S obzirom da
je hormonalni status kuje jednak neovisno o uspješnosti parenja (razina
progesterona jednaka je kod gravidne i negravidne kuje) povremeno i kod
negravidnih kuja dolazi do pojave
psihičkih i fizičkih promjena koje su
karakteristićne za gravidne kuje; mogu dobiti na težini, dolazi do rasta
i oticanja mliječnih žlijezda pa čak i do produkcije mlijeka. Ovo stanje naziva
se „lažna
trudnoća“ i smatra se da je ostatak iz vremena kada su psi bili divlje
životinje gdje je imalo svrhu prihvaćanja i brige za potomstvo kuja koje su
nastradale u lovu...
Trajanje
svake pojedine faze ciklusa kako je već navedeno može varirati ovisno o
životinji i pasmini. Vanjski znakovi kao što su oticanje stidnice, krvavi
iscjedak, vrijeme prihvaćanja mužjaka, kojima se očituju pojedine faze ciklusa
(„tjeranje“; proestrus + estrus) i njihovi prelazi, također mogu ovisno o
životinji, varirati ili potpuno izostati. Sve to nam govori da je dosta teško
samo na osnovu vanjskih znakova imati dobar uvid u stvarne hormonalne promjene
kroz koje prolazi organizam u pojedinim fazama ciklusa. Ove spoznaje su nam
bitne za svako upravljanje ciklusom i planiranje razmnožavanja. Postoji
nekoliko tehnika kojima veterinar može ocijeniti u kojoj fazi ciklusa se nalazi
kuja ili preciznije rečeno u kojoj fazi tjeranja, kako bi se moglo odrediti
optimalno vrijeme za parenje. Više o tim tehnikama biti će govora u idućoj temi
kada bude obrađivano parenje i graviditet.
Hormonske promjene tijekom ciklusa
Procesi
uključeni u razmnožavanje sisavaca pod kontrolom su finih i još uvijek do kraja
ne razjašnjenih regulacijskih mehanizama koji postoje između centralnog živčanog sustava (CNS),
hipotalamusa, hipofize i reproduktivnih organa. Ulogu prijenosa informacija
između ovih sustava imaju različiti hormoni. Suptilna interakcija između sustava
zaslužna je za niz zbivanja koja na kraju mogu dovosti do stvaranja potomstva.
Osjetilni
podražaji iz okoliša registriraju se putem osijetila (vid, njuh itd.) te putem
živaca prenose u mozak. Mozak ima
sposobnost interpretirati pristigle podražaje i prenosi te podražaje putem
živaca do hipotalamusa.
Hipotalamus je mala moždana struktura (oko 1%
mozga) koja nadzire niz životno važnih
funkcija: tjelesnu temperaturu, rad srca, krvni tlak, hranjenje i pijenje, aktivnosti
autonomnog živčanog sustava, a preko hipofize upravlja i endokrinim hormonlanim
sustavom.
Nakon
stimulacije od strane mozga hipotalamus
luči specifične neurohormone GnRH
(Gonadotropin Releasing-Hormon). Oni putem portalnog krvotoka stižu u hipofizu
i stimuliraju adenohipofizu na lučenje gonadotropnih hormona.
Hipofiza je endokrina žlijezda koja
sudjeluje u regulaciji rada svih ostalih endokrinih žlijezda. Nalazi se s donje
strane mozga i funkcionalno je povezana s hipotalamusom.
Oba organa
proizvode hormone, ali su ujedno i ciljano tkivo pa na taj način tvore
regulacijski sustav povratne sprege tako da kod većine hormona sam hormon svojom koncentracijom povratno regulira i svoje izlučivanje.
Otpuštanje ovih hormona nije kontinuirano ni stalno nego se javlja u
pulsatornim valovima.
Za vrijeme
proestrusa hipotalamus posredstvom GnRH djeluje na prednji režanj hipofize koja
luči gonadotropne
hormone folikulostimulirajući hormon (FSH) i luteinizirajući hormon (LH). Ovi gonadotropni hormoni na jajnicima
potiču rast i razvoj Graafovih folikula koji luče estrogene pod čijim djelovanjem dolazi do pojave vanjskih znakova
tjeranja.
Niska razina
estrogena potiče putem povratne sprege dodatno lučenje FSH koji potiče rast
folikula i samim time i rast koncentracije estrogena. Razvojem folikula raste i
razina estrogena što u fazi neposredno pred pucanje folikula povratnom spregom
uzrokuje smanjeno lučenje FSH i pokrene pulsatorni val luteinizirajučeg hormona
(LH).
Veliki
porast koncentarcije LH izazove ovulaciju koja se javlja 1-3 dana nakon LH
vala. Unutar 24 -48 h većina zrelih folikula rupturira i oslobađa jajne stanice
u jajovod. Oslobođene jajne stanice dodatno moraju sazrijevati u jajovodu kroz
narednih 48-60h.
Folikul koji
je puknuo prilikom ovulacije ubrzo formira žuto
tijelo (CL) iako je kod kuja (za razliku od ostalih životinja) određeni
stupanj luteinizacije folikula prisutan i prije ovulacije. Razvoj i održavanje
funkcije žutog tijela pod utjecajem su hormona LH i prolaktina (PRL).
Žuto tijelo
luči progesteron koji osim uloge
koju ima u pripremi i održavanju graviditeta u visokoj koncentraciji povratnom
spregom djeluje negativno na lučenje LH koji je podržavao funkciju žutog tijela
do 35. dana. Opadanje razine progesterona ima pozitivan povratni učinak na
lučenje prolaktina (PRL), hormona koji održava lutealnu funkciju nakon 35.
dana.
Primjedbe
Objavi komentar