O psima i mačkama...

O psima i mačkama...

28. prosinca 2011.

REPRODUKCIJA / PSI / Spolni ciklus kod kuje

Pubertet

U određenoj životnoj dobi, kada životinja dostigne određeni stupanj rasta i razvoja ona postaje spolno zrela. Ovaj period u životu životinje u kojem se pod utjecajem hormona odvija cijeli niz fizioloških i morfoloških promjena nazivamo pubertet.

Kod pasa spolna zrelost ovisno o pasmini nastupa u dobi između 6. i 24. mjeseca starosti. U pravilu male pasmine pasa ranije dostižu spolnu zrelost te je tako normalno da prvo tjeranje kuja malih pasmina ima već sa 6 – 10 mjeseci, dok psi velikih pasmina sazrijevaju spolno nešto kasnije te se tako prvo tjeranje kod kuja velikih pasmina može javiti tek u dobi 18 – 20 mjeseci. Ukoliko kuja nije prošla prvo tjeranje do dobi od 2 godine, neovisno o pasmini ovo se smatra nenormalnim i treba ustanovitu koja patologija leži u pozadini problema.

Ovdje treba treba naglasiti kako prvo tjeranje nikako nije i vrijeme kada bi životinju trebalo prvi puta pariti, ali je svakako vrijeme nakon kojega vlasnik ima dodatnu odgovornost kako ne bi došlo do neželjenog potomstva. Da li je vrijeme prije prvog tjeranja pogodnije za kastraciju ili vrijeme nakon prvog tjeranja stvar je neslaganja među veterinarima i biti će o tome govora kada bude obrađivana tema kastracije.

Nakon što kuja prođe pubertet odnosno postane spolno zrela u njenom se organizmu u manje više pravilnim intervalima dešavaju cikličke promjene koje nazivamo spolni ciklus. Jednom kada životinja dostigne spolnu zrelost ukoliko se ne pojavi neka patologija ova spolna aktivnost ostaje očuvana do kraja života jer kod pasa  ne postoji nešto slično onome što kod žena nazivamo menopauza.

Spolni ciklus

Kuje su monoestrične životinje, što znači da imaju jedan estrus tijekom jedne sezone parenja koji se može javiti u bilo koje doba godine. Neke druge životinjske vrste su poliestrične što znači da su ciklički aktivne tijekom cijele godine dok su neke životinje ciklički aktivne tijekom određene sezone pa kažemo da su sezonski poliestrične.

Spolni ciklus kuje sastoji se od  četiri faze; proestrus, estrus, diestrus i anestrus.




Anestrus je period spolne neaktivnosti i traje različito dugo (oko 3 mjeseca). Za vrijeme trajanja anestrusa životinja ne pokazuje nikakve karakteristične fizičke promjene ili promjene u ponašanju.  Nakon ovog perioda neaktivnosti spolni ciklus ponovno započinje s novim proestrusom. U prosjeku kuje u novi proestrus ulaze svakih 7 mjeseci.

Proestrus je početna faza ciklusa u kojoj dolazi do porasta aktivnosti reproduktivnog sustava. U ovoj fazi ciklusa na jajniku dolazi do sazrijevanja folikula koji luče estrogene koji su odgovorni za pojavu vanjskih znakova odnosno početak „tjeranja“. U ovoj fazi ciklusa kuja postaje atraktivna mužjacima ali im ne odzvoljava parenje. Stidnica postaje edematozna i  pojavljuje se i serosangvinozni (krvavi) iscjedak. Ovaj iscjedak dolazi iz maternice te iako ga vlasnici kuja često tako nazivaju on nije isto što i menstruacija kod žena. U prosjeku proestrus traje 9 dana (moguće 1 – 27 dana).

Kao što je navedeno proestrus se očituje vanjskim znakovima koje onda smatramo i početkom „tjeranja“ kuja, međutim ono što nazivamo tjeranjem u osnovi se sastoji od dvije faze spolnog ciklusa; proestrusa i estrusa.

Estrus je druga faza spolnog ciklusa i slijedi odmah nakon proestrusa. Ovo je faza ciklusa u kojoj kuja postaje spremna za parenje i prihvača mužjake. Stidnica je i dalje edematozna, mekane konzistencije, iscjedak se smanjuje i postaje manje krvav. Ovulacija (pucanje folikula i izlazak jajne stanice) kod kuja nastupa spontano za vrijeme estrusa – obično 2. dan estrusa. U prosjeku estrus traje 9 dana ( moguće 4 - 24 dana).

Diestrus je slijedeća faza ciklusa tijekom koje kuja odbija daljnje parenje i postaje manje atraktivna mužjacima. Edem stidnice postepeno opada i gubi se iscjedak. Ovo je vrijeme u kojem je progesteron dominantni spolni hormon. Proizvodi ga žuto tijelo koje se nakon ovulacije formiralo na mjestu puknuća Graafovog folikula. Progesteron je hormon koji je od presudne važnosti za pripremu i održavanje graviditeta (ukoliko je došlo do oplodnje u vrijeme nakon ovulacije). Period aktivnosti žutog tijela naziva se još i lutealna faza ciklusa.

Kod večine vrsta postoji mehanizam kojim organizam majke prepoznaje graviditet, tako da kod životinja koje nisu ostale gravidne dolazi do prekida ove faze ciklusa razgradnjom žutog tijela i povratkom u proestrus i estrusa. Kod kuja ne postoji ovakav mehanizam već svaka kuja nakon estrusa prolazi dugu fazu diestrusa i dominacije progesterona neovisno o tome koliko je uspješno bilo parenje odnosno jeli kuja ostala gravidna ili nije. Diestrus u prosjeku traje oko 60 dana (56-58 dana kod gravidnih kuja i 60-100 dana kod negravidnih)

Ovakav hormonalni status kod negravidnih kuja kao posljedica dugotrajne izloženosti progesteronu stvara sklonost razvoju pijometre. Ako se pijometra na vrijeme ne prepozna i liječi, stanje postaje fatalno zbog čega je medicinski opravdano kod svih kuja koje nisu namjenjene daljnjem uzgoju izvršiti ovarijohisterektomiju (kirurško uklanjanje jajnika i maternice).

S obzirom da je hormonalni status kuje jednak neovisno o uspješnosti parenja (razina progesterona jednaka je kod gravidne i negravidne kuje) povremeno i kod negravidnih kuja dolazi do pojave  psihičkih i fizičkih promjena koje su  karakteristićne za gravidne kuje; mogu dobiti na težini, dolazi do rasta i oticanja mliječnih žlijezda pa čak i do produkcije mlijeka. Ovo stanje naziva se „lažna trudnoća“ i smatra se da je ostatak iz vremena kada su psi bili divlje životinje gdje je imalo svrhu prihvaćanja i brige za potomstvo kuja koje su nastradale u lovu...

Trajanje svake pojedine faze ciklusa kako je već navedeno može varirati ovisno o životinji i pasmini. Vanjski znakovi kao što su oticanje stidnice, krvavi iscjedak, vrijeme prihvaćanja mužjaka, kojima se očituju pojedine faze ciklusa („tjeranje“; proestrus + estrus) i njihovi prelazi, također mogu ovisno o životinji, varirati ili potpuno izostati. Sve to nam govori da je dosta teško samo na osnovu vanjskih znakova imati dobar uvid u stvarne hormonalne promjene kroz koje prolazi organizam u pojedinim fazama ciklusa. Ove spoznaje su nam bitne za svako upravljanje ciklusom i planiranje razmnožavanja. Postoji nekoliko tehnika kojima veterinar može ocijeniti u kojoj fazi ciklusa se nalazi kuja ili preciznije rečeno u kojoj fazi tjeranja, kako bi se moglo odrediti optimalno vrijeme za parenje. Više o tim tehnikama biti će govora u idućoj temi kada bude obrađivano parenje i graviditet.

Hormonske promjene tijekom ciklusa

Procesi uključeni u razmnožavanje sisavaca pod kontrolom su finih i još uvijek do kraja ne razjašnjenih regulacijskih mehanizama koji postoje između  centralnog živčanog sustava (CNS), hipotalamusa, hipofize i reproduktivnih organa. Ulogu prijenosa informacija između ovih sustava imaju različiti hormoni. Suptilna interakcija između sustava zaslužna je za niz zbivanja koja na kraju mogu dovosti  do stvaranja potomstva.

Osjetilni podražaji iz okoliša registriraju se putem osijetila (vid, njuh itd.) te putem živaca prenose u mozak. Mozak ima sposobnost interpretirati pristigle podražaje i prenosi te podražaje putem živaca do hipotalamusa.

Hipotalamus je mala moždana struktura (oko 1% mozga)  koja nadzire niz životno važnih funkcija: tjelesnu temperaturu, rad srca, krvni tlak, hranjenje i pijenje, aktivnosti autonomnog živčanog sustava, a preko hipofize upravlja i endokrinim hormonlanim sustavom.

Nakon stimulacije od strane mozga  hipotalamus luči specifične neurohormone GnRH (Gonadotropin Releasing-Hormon). Oni putem portalnog krvotoka stižu u hipofizu i stimuliraju adenohipofizu na lučenje gonadotropnih hormona.

Hipofiza je endokrina žlijezda koja sudjeluje u regulaciji rada svih ostalih endokrinih žlijezda. Nalazi se s donje strane mozga i funkcionalno je povezana s hipotalamusom.

Oba organa proizvode hormone, ali su ujedno i ciljano tkivo pa na taj način tvore regulacijski sustav povratne sprege tako da kod većine hormona  sam hormon svojom koncentracijom  povratno regulira i svoje izlučivanje. Otpuštanje ovih hormona nije kontinuirano ni stalno nego se javlja u pulsatornim valovima.

Za vrijeme proestrusa hipotalamus posredstvom GnRH djeluje na prednji režanj hipofize koja luči  gonadotropne hormone folikulostimulirajući  hormon (FSH) i luteinizirajući hormon (LH). Ovi gonadotropni hormoni na jajnicima potiču rast i razvoj Graafovih folikula koji luče estrogene pod čijim djelovanjem dolazi do pojave vanjskih znakova tjeranja.

Niska razina estrogena potiče putem povratne sprege dodatno lučenje FSH koji potiče rast folikula i samim time i rast koncentracije estrogena. Razvojem folikula raste i razina estrogena što u fazi neposredno pred pucanje folikula povratnom spregom uzrokuje smanjeno lučenje FSH i pokrene pulsatorni val luteinizirajučeg hormona (LH).

Veliki porast koncentarcije LH izazove ovulaciju koja se javlja 1-3 dana nakon LH vala. Unutar 24 -48 h većina zrelih folikula rupturira i oslobađa jajne stanice u jajovod. Oslobođene jajne stanice dodatno moraju sazrijevati u jajovodu kroz narednih 48-60h.

Folikul koji je puknuo prilikom ovulacije ubrzo formira žuto tijelo (CL) iako je kod kuja (za razliku od ostalih životinja) određeni stupanj luteinizacije folikula prisutan i prije ovulacije. Razvoj i održavanje funkcije žutog tijela pod utjecajem su hormona LH i prolaktina (PRL).

Žuto tijelo luči progesteron koji osim uloge koju ima u pripremi i održavanju graviditeta u visokoj koncentraciji povratnom spregom djeluje negativno na lučenje LH koji je podržavao funkciju žutog tijela do 35. dana. Opadanje razine progesterona ima pozitivan povratni učinak na lučenje prolaktina (PRL), hormona koji održava lutealnu funkciju nakon 35. dana.

Nema komentara:

Objavi komentar